Welcome Guest ( Log In | Register ) Search | Member List | Help

Eä - hrvatski Tolkien portal
Soulsaver
Pages: (64) < [1] 2 3 4 5 6 ... > ( Go to first unread post )
Tolkienovi jezici, he he he
« Next Oldest | Next Newest » Track this topic | Email this topic | Print this topic
Meneldil
Posted: May 14 2008, 05:30 PM 902551


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



Evo, novo izdanje topica o Tolkienovi jezicima (prošla inkarnacija se zvala Quenya & Sindarin i bila je jedno od najposjecenijih mjesta na Boardu tongue.gif) Inace, topic je (ocito) namijenjen svim raspravama vezanim uz Tolkienove jezike, a za rasprave o pismima već imamo topic Tengwar sleep.gif

Ovaj topic će imati malo nestandardan uvod biggrin.gif Na ovoj prvoj strani će biti nanizano velikih postova, kako bi što više bitnih informacija, linkova i ostaloga bilo dostupno na jednom mjestu sleep.gif Zato će dolje ostati i još rezervacija biggrin.gif kako bi se kasnije lako mogao ubaciti novi tekstovi o ovoj temi sleep.gif Koje možete napisati i vi, naravno samo stavite prijedloge u ovaj topic tongue.gif

Nemam više šta drugo reci osim - navalite na postanje! biggrin.gif I pitajte ovdje sve što vas zanima yes.gif Jezici su znacili izrazito puno Tolkienu, i smatrao ih je kljucnim dijelom svojih djela - zapravo, njihovom osnovom yes.gif Zato je dobro i znati ponešto o njima tongue.gif

Edited by Meneldil - May 15 2008, 12:38 AM
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:18 PM 934471


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



Dakle, za pocetak O čemu je rijec Pa, vjerojatno znate da je Tolkien uz pisanje knjiga i izmišljao jezike biggrin.gif Zamislio je cijelu hrpicu njih, ali radio je ozbiljno na dovršavanju samo dvaju: Quenye i Sindarina, dva najpoznatija jezika vilenjaka. Radio je na njima godinama - štoviše, desetljecima - ali ih svejedno nije nikada dovršio. Zašto nije? Pa, bio je perfekcionist, a i previše je uživao u smišljanju da bi prekinuo. Kad bi i pokušao napisati kakvu "konacnu" gramatiku ili rjecnik, vidio bi kako mu se više ništa od onoga što je zamislio ne sviđa, i poceo sve mijenjati. Da, čudan čovjek bijaše taj Tolkien tongue.gif
QUOTE
'I wish life was not so short,' he thought. 'Languages take such a time, and so do all the things one wants to know about.'
sleep.gif
Posljedica ovoga je da se ne mogu uistinu znati njegovi jezici. Za neke, poput Adúnaica, nema dovoljno informacija da se složi išta osim jednostavne recenice, a kod nekih se o recenicama ne može ni razmišljati, jer je sve što je Tolkien napisao par rijeci. No o Quenyi i Sindarinu je ipak napisao jako puno, pa fanovi diljem svijeta sastavljaju tekstove. Zapravo, bit će da su fanovi napisali jedno tisuca puta više Quenye od Tolkiena unsure.gif Doslovno. A tomu je tako jer fanovi pišu puno, a Tolkien je - bar što se tekstova na njegovim jezicima tice - pisao jako malo. Ali koliko god je Tolkien bio uznapredovao s Quenyom i Sindarinom, to svejedno nisu gotovi jezici, i zato o nekim stvarima nemamo nikakvih informacija, a o nekima imamo hrpu kontradiktornih, iz razlicitih godina Tolkienova stvaranja. Zato treba sve tecajeve Quenye i tekstove fanova uzeti sa rezervom, jer riječ je nužno tek o interpretacijama Tolkiena, koje su često ispunjene grubim nadopunama, pretpostavkama i generalizacijama, za koje često ispadne da jednostavno nisu tocne. Jedina osoba čije je riječ o Tolkienovim jezicima zakon je Tolkien sam, a taj je svoju riječ često pobijao. Problematicna je zapravo i sama ideja da postoji konacan i istinski tocan nacin da se nešto kaže na Quenyi i Sindarinu, jer Tolkien i nije baš tako razmišljao. Istina je da se pokušavao onoga što je već objavio držati, ali nije se mogao suzdržati da ne reinterpretira čak jednostavno promijeni i ono što je napisano u Gospodaru Prstenova.
Iako se, dakle, nikakva konacna sigurnost o tim jezicima nikada ne može postici, to nije razlog da ih se ne proucava sleep.gif Tolkienovi jezici su prekrasni sami po sebi, i djelo su genija biggrin.gif Osim toga, možete se vi i okušavati u prevođenju na njih yes.gif Samo treba biti svjestan da ono što ste procitali u nekom tecaju ne znaci da je to Tolkien zbilja tako zamišljao wink.gif
No dobro, sada bi bilo bolje prestati sa filozofiranjem i reci nešto konkretno o tim jezicima, jednom po jednom sleep.gif
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:18 PM 934472


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



JEZICI VILENJAKA

Napomena 1: Ako vidite "*", to znaci da vas ispod teksta čeka strašno zanimljiva napomena biggrin.gif
Napomena 2: Nijedan od sljedecih tekstova nije prijevod teksta s Ardalambiona, ali bi se dobar dio njih teško mogao smatrati originalnim djelom, i zato velike zahvale za ove tekstove idu Helgeu Fauskangeru.
Napomena 3: Mole sve svi ljudi dovoljno zainteresirani da procitaju ove tekstove, da budu uz to i dovoljno ljubazni da me obavijeste (preko PM-a ili u ovom topicu) ako primjete bilo kakve greške (tipfelere ili fakticke). Pogotovo bi bilo poželjno da dobijem informaciju o tome koji su dijelovi nerazumljivi, kako bih ih mogao ispraviti i uciniti, jelte, razumljivijima za buduce čitatelje sleep.gif

Quenya
Od svih Tolkienovih jezika, o ovome imamo najviše informacija i najviše teksta napisanoga na njemu; po kolicini materijala je blizu jedini Sindarin, s kojim je Quenya prisutna u Tolkienovim zamislima još od oko davne 1915, kada je ime toga jezika još pisao kao "Qenya". Na ideju o Quenyi je Tolkien došao kada je prvi put čuo finski, jezik koji ga je oduševio na prvi pogled, i zato Quenya ima nekih slicnosti s njime. No bilo bi pogrešno reci da je Quenya kopija finskoga ili da je zasnovana na njemu, riječ je samo o nekoj daljnjoj slicnosti u zvuku i nacinu na koji jezik funkcionira sleep.gif
Od 1915. do 1954. (kada je objavljen Gospodar Prstenova) je jezik prošao kroz mnogo promjena, a nije mirovao ni do 1973, godine Tolkienove smrti. Kako sam već rekao, Tolkien je obicno držao ono što je objavljeno konacnim, jer bi bilo malo čudno da neku od Galadrielinih recenica u Prstenovoj Družini proglasi gramaticki netocnom*, no ostalo je puno stvari koje se u rjecniku i gramatici moglo slobodno mijenjati, a Tolkien je koristio priliku.
Unutar Tolkienovoga svijeta, Quenya je jezik koji se najviše govori u Valinoru, gdje ga koriste Noldori i Vanyari (a redovito i Valari i Maiari), a u trecem dobu je već pomalo zaboravljen. Noldori tamo u svakodnevnom životu koriste Sindarin, kao i ostali vilenjaci, a Quenya je - kako Tolkien kaže - nešto kao "vilenjacki latinski"; koristi se samo u službenim prilikama, pjesmama i knjigama. Ako je med vilenjacima Quenya nešto kao što je latinski bio kod nas, onda je med Tolkienovim ljudima - kojima je pak Sindarin bio jezik za ceremonije i "uzvišene" stvari - ona nešto još formalnije, rjeđe i "pompoznije"; znali su je rijetki, vecinom oni koji su čuvali baštinu Númenora (gdje se taj jezik, skupa sa Sindarinom i Adűnaicom govorio redovito, dok nije postao... nepopularan, jelte), kao što je Aragorn. Frodo i Bilbo su se vjerojatno jedini od Hobita (osim možda Sama) ikada upoznali s tim jezikom biggrin.gif
Dijalekti Quenye su vanyarski, valinorski noldorski i egzilski noldorski. Prakticki sve što je Tolkien napisao se odnosi na egzilski noldorski trecega doba. Od valinorskoga noldorskoga se razlikuje zbog nekih gramatickih i glasovnih promjena do kojih je došlo u Međuzemlju. Vanyarski quendijski je nešto arhaicniji od noldorskoga i ima više valarskih posuđenica (dok noldorski ima posuđenica iz Telerina), riječ Quenya je na njemu zapravo Quendya.
Primjere quendijskoga jezika iz objavljenih dijela možete naci ovdje: ovdje (na pocetku su tekstovi i recenice iz ranijih Tolkienovih faza). Najpoznatiji i jedan od najvecih je svakako "Namárie", Galadrielina pjesma u poglavlju "Oproštaj od Lóriena" u FOTR-u.
O Quenyi samoj treba prvenstveno reci dvije stvari: 1. najljepši je jezik na svijetu 2. superkul je. Ako se netko ne slaže s time, riješit ćemo to na nacin na koji je Gimli htio srediti one koji su sumnjali u njegove opise Galadriel evilwait.gif
Također ne mogu ne spomenuti jednu činjenicu Slova á é í ó ú NE služe za ukras. Ona su bitni dijelovi abecede koja se koristi kada se Quenya piše latinicom, i zato ne postoje takve stvari kao što su Anduril, Palantir ili Iluvatar - postoje samo Andúril, Palantír i Ilúvatar. Ako ne znate kako dobiti takve znakove ili ako mislite da je dukotrajno i komplicirano - griješite sleep.gif Pogledajte u jednom od postova dolje, tamo će biti sve objašnjeno biggrin.gif (no ë koje je Tolkien nekada koristio nema nikakvo posebno znacenje, to prakticki i je tu samo za ukras; umjesto njega se može slobodno pisati e)
Buduci da je Tolkien - kako već rekosmo - ideju za Quenyu dobio vidjevši finski, jezik hrvatskom i engleskom nesrodan i od njih prilicno drugaciji, tako i Quenya ima dosta osobina koje bi se govornicima hrvatskoga mogle uciniti čudnima. No bitno je znati da govornicima nekih drugih jezika ne bi.
Quendijski jezik nije samo hrpa vilenjackih rijeci, to je jezik koji ima gramatiku kao i svi drugi: tako npr. imenice u Quenyi ima 7-10 padeža, od kojih su znacenja nekih nama bliska (lasse - list; lasseo - lista; lassen - listu...), a neka izražavamo znatno drugacije (earello - od mora, endorenna - prema zemlji, na zemlju), imenice imaju razlicite oblike za množinu (lasse - list, lassi - listovi), ali i za dvojinu (lasset - dva lista) (vi možda mislite da je dvojina čudna, ali susjedi Slovenci se ne bi složili, u njihovom su prijevodu "Dvije Kule" naslovljene jednostavno Stulpa - što znaci tocno dvije kule: ni kulu više, ni kulu manje sleep.gif Nisu ni jedini, takvu posebnu pažnju parovima posvecuju i Homer, Goti, Havajci i Arapi, da spomenemo samo neke). Na imenici se između ostaloga po nastavcima može vidjeti i tko je posjeduje - tako da se hrvatsko "u mojoj knjizi" na Quenyi može reci kompaktnim "parmanyasse" (i ovu naviku dijele naši susjedi - ali ovaj put Mađari).
Glagol u Quenyi nastavcima može izraziti tri stvari: tko koga i kada tongue.gif Tako kada Aragorn kaže "utúvienyes!" on zapravo govori "našao sam ga". Još jedna zanimljivost su 4 nacina da se kaže "mi" - dva u dvojini, dva u množini, i ovisno o tome je li onaj kome se obracamo ukljucen u to "mi" (kao npr. u hr. "krenimo"), ili iskljucen (pusti nas). U dvojini, dakle, imamo mi kao "ja i netko drugi" mi kao i "ja i ti", a u množini mi kao "ja i ostali" i mi kao "ja i vi".
Unatoč svemu ovome nabrojanome, zbog čega bi se Quenya mogla uciniti necim neopisivo teškim i nerazumljivim, nije tako tongue.gif Ono što znamo o gramatici Quenye je nepotpuno, pa je ono što se uopce može znati puno manje i savladivo u daleko kracem roku, nego da je riječ o nekom stvarnom jeziku yes.gif

*no Frodo nije bio te srece; kada je Tolkien promijenio par glagolskih nastavaka, optužio je hobita za nesavršeno shvacanje komplikacija quendijske gramatike roflmao.gif (i bitno promijenio znacenje Gildorovog komentara da je pred njima znalac vilenjackih jezika tongue.gif) Nadalje je od toga napravio takvu spetljanciju, za kakvu bi bilo potrebno više tisuca rijeci da je se objasni ovdje. No odlucili smo poštediti Čitatelja sleep.gif
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:18 PM 934473


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



Sindarin
Ono što je napisano za povijest Tolkienovoga rada na Quenyi, vrijedi i za Sindarin. No kod njega postoji jedna zanimljivost: i on je imao drugacije ime u pocetku, ali ovaj puta nije riječ samo o pravopisnoj varijaciji (kao kod Q(u)enye), Sindarin se prije zvao - Noldorin, a još prije toga "Gnomish". Ime Noldorin je imao zato što je po Tolkienovim prvotnim zamislima Quenya trebala biti samo jezik Vanyara, dok bi Noldori govorili onim što će kasnije postati Sindarin. Sindarin ima slicnosti sa keltskim jezicima, posebno velškim (još jednim jezikom kojega je Tolkien volio), na isti nacin na koji quendijski ima slicnosti sa finskim.
Što se tice mjesta Sindarina u Međuzemlju, nema se opet što puno dodati na ono receno kod Quenye. Buduci da se govorio na velikom podrucju i kroz dugacko vrijeme, postojalo je više dijalekata, npr. Doriathrin, na kojemu je onaj zapis "Túrin Turambar Dagnir Glaurunga" ("Túrin Turambar, Glaurung's Bane", da je riječ o arhaicnijem obliku Sindarina se vidi po tome što riječ Glaurung ima nastavak -a, koji oznvacava genitiv, a sindarski trecega doba nije imao padeže). Neke od sindarskih rijeci u knjigama su "fosili" iz prvoga doba, tj. arhaicni oblici kakve vilenjaci u Frodovo doba više nisu upotrebljavali (npr. Beleriand, ime koje bi, da je nastalo u trecem dobu bilo Belerian, ili arnoediad u Nírnaeth Arnoediad, riječ u kojoj oe stoji za glas slican njemackom ö, umjesto kojega u modernom sindarskom stoji e (dakle, modernija verzija imena bitke bi bila Nírnaeth Arnediad).
U sindarskom se s rijecima ne rade sve one akrobacije iz Quenye, tj. rijeci imaju puno manje mogucih oblika, ali je zato tvorba tih oblika nešto kompliciranija nego u Quenyi, u kojoj je prilicno jednostavna - samo se doda nastavak za ono što treba. U Sindarinu se rijeci znaju i čudnije mijenjati. Tako se npr. množina tvori najcešće promjenom samoglasnika u samoj rijeci (amon - brdo, emyn - brda; aran - kralj, erain - kraljevi), a pocetni suglasnik rijeci se često mijenja ovisno o rijeci iza koje slijedi i o ulozi u recenici (npr. barad - kula, i varad - "the" kula, i meraid - "the" kule; "barad danna" - kula pada, ali "cenin varad" - vidim kulu), što je inace jako rijetka karakteristika već spomenutih keltskih jezika.
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:18 PM 934474


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



Telerin
Telerin je, ne biste vjerovali, jezik Telera u Valinoru tongue.gif O njemu znamo dosta malo, imamo samo par recenica i hrpicu izoliranih rijeci. Iako je srodniji Sindarinu (o čemu će biti više rijeci dalje), slicniji je Quenyi po gramatici. Primjere telerskoga se ne može naci ni u jednoj od poznatijih knjiga, jedino u HOME-u, i još kasnije objavljenim materijalima. Jedine dvije kompletne recenice su: "ēl sīla lūmena vomentienguo (WJ:407) 'A star shines upon the hour of the meeting of our ways.'" i "ōre nia pete nin (VT41:11) 'my heart (óre) tells me'", od kojih je prva vjerojatno bazirana na starijim Tolkienovim zamislima o tom jeziku.
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:18 PM 934475


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



Ostali vilenjacki jezici
Osim ova tri najbitnija, postoji još mnogo razlicitih jezika vilenjaka. Treba primijetiti da nijedan od ova tri jezika ne pokriva Moriquende (tj. Nandore i Avare). Nandorski (zvan i silvanski) je do trecega doba izumro čak i u zadnjim mjestima u kojima se govorio - Mrkodolu i Lórienu, ostali su samo tragovi u imenima koja su preuzeta iz njega u Sindarin, npr. Amroth, Nimrodel, Caras Galadhon, a vjerojatno i samo ime Lórien. Osim toga, ima i još nekih rijeci koje je Tolkien izravno naveo, ali sve u svemu, ne previše.
Avarski jezici predstavljaju vrhunac neposvjedocenosti biggrin.gif Sve što imamo je 6 rijeci: kindi, cuind, hwenti, windan, kinn-lai, penni - iz šest razlicitih jezika, a bilo ih je sigurno puno više. Iako se avarski jezici sami po sebi ne pojavljuju nigdje drugdje, njihov utjecaj je ipak velik: kontakt s Avarima je ostavio jasne tragove u jezicima ljudi, a čak i u Khuzdulu, jeziku patuljaka, ima rijeci koje izgledaju kao posuđenice iz nekoga od vilenjackih jezika.
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:18 PM 934476


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



O srodnosti vilenjackih jezika
Svi vilenjaci su se pojavili na istome mjestu, i prvi jezik koji su napravili je bio zajednicki svima, i zbog toga su svi njihovi jezici - od brojnih avarskih, preko sindarskog i telerskoga do Quenye - istoga porijekla, što se često i vidi po slicnostima između rijeci ili između gramatickih oblika.
Uvođenja toga elementa srodnosti daje golemu kolicinu prirodnosti Tolkienovim jezicima, jer tako oni dobivaju istu onu povijest kakvu imaju i stvarni jezici. Kao što je engleska king potekla od staroengleskoga cyning (npr. odmah drugi stih ovdje.), i srodna je njemackoj rijeci könig (istoga znacenja), tako je i sindarska rijeci alf potekla od starosindarskoga alpha, a srodna je quendijskom alqua. Uz malo truda i pameti, lingvisti često uspiju pretpostaviti kako je izgledao prvotni oblik rijeci, pa je tako u proto-germanskom jeziku (tj. jeziku koji je u pocetku bio zajednicki svim germanima) riječ za kralja vjerojatno bila *kuningaz (* ovdje oznacava da je riječ o rekonstrukciji, ne pisano posvjedocenoj rijeci), o čemu svjedoci i to što Finci (koji nisu bili toliko destruktivno nastrojeni prema krajevima rijeci) za kralja i danas koriste riječ kuningas, prilicno dobro ocuvanu od vremena kad su je posudili od Germana. Petljanje sa starijim oblicima i izvođenjem kasnijih od njih je bila omiljena zanimacija Tolkienu. tongue.gif Zato je izmislio i jezike kao što su proto-quendijski (predak svih jezika vilenjaka), zajednicki eldarski (zakljucite sami) i starosindarski. Tako je npr. od rijeci kwendî iz proto-quendijskoga nastalo quendijsko Quendi, telersko Pendi i onih 6 avarskih rijeci: kindi, cuind, hwenti, windan, kinn-lai i penni. U Sindarinu više nema te rijeci, ali da ima bila bi nešto kao… *pinn? blink.gif
Nadalje, između srodnih jezika, slicnosti nisu samo u rijecima, nego i u gramatici, npr. lat. Brutus - Brute!, hrvatski brat - brate! (i Brut - Brute, kad smo već kod toga tongue.gif), grcki phílos - phíle! (prijatelj - prijatelju!). Također se mogu usporediti i neki glagolski oblici: npr. hrvatsko su s latinskim sunt i njemackim sint. Naravno, gramaticku srodnost ne propušta ni Tolkien sleep.gif Može se zapravo naci i rijeci koje su potpuno jednake: i Quenyi i u Sindarinu je glagol vidjeti cen-, i u oba jezika cenin znaci "vidim". Veza nije uvijek tako ocita, npr. i riječ aran (kralj) je ista u oba jezika, ali je u Quenyi množina arani, a u Sindarinu erain; no veza ipak postoji - upravo je ono -i, koje je ostalo ocuvano u Quenyi, izazvalo promjenu samoglasnika u sindarskoj rijeci, prije nego što je nestalo (isto je porijeklo i nekih promjena samoglasnika u germanskim i keltskim jezicima, npr. u engleskom foot - feet ili njemacko Mann - Männer).
"Rodoslovne" veze između vilenjackih jezika su dobro poznata stvar, i već čitanje o postepenom razdvajanju vilenjaka u Silmarillionu daje dobar dio informacija o tome kako bi stablo trebalo izgledati (ovdje možete osvježiti pamcenje tongue.gif). Prvo razdvajanje vilenjaka do kojega dolazi je kada se Eldari odvoje od Avara, pa je tako najosnovnija podjela Quenda - na Eldare i Avare i najdublja podjela jezika vilenjaka: na eldarske i avarske. Zajednicki jezik eldarske grane se naziva "Common Eldarin", a već u njemu postoje dijalektalne razlike u govoru Noldora i Vanyara s jedne, i govoru Telera s druge strane. Tako dolazi i do podjele na "Common Telerin" i prethistorijsku Quenyu. S Quenyom se ne događaju više nikakva dijeljenja, osim na već spomenute dijalekte, no od zajednickoga telerskoga prvo odvajanjem Nandora nastaje nandorski jezik, a zatim se govornici telerske grane dijele na dvije velike skupine: Sindare i Telere koji odlaze u Valinor. ova slika s ove stranice to zornije prikazuje. sleep.gif
Ovakvo posvecivanje pažnje detaljima i toliki trud uložen u dodavanje stvarnosti jeziku je ono što čini Tolkiena genijalnim i što ga odvaja od vecine drugih ljudi koji izmišljaju jezike koji izgledaju kao da su s neba pali - kod Tolkiena to nije tako, kod njega imaju povijest, govornike, mitologiju i utjecu jedan na drugoga.
Za kraj primjer jedne recenice koju je Tolkien napisao i na Qunyi i na Sindarinu i na Telerinu:
Q: órenya quete nin
T: ōre nia pete nin
S: guren będ enni
Kako je već spomenuto, recenica znaci "Moje srce mi kaže", što je valjda bila vilenjacka fraza. Q/T óre i S gűr ne znace fizicko srce, koje vilenjaci (pametniji od nas ljudi, ocito tongue.gif) nisu povezivali sa emocijama, nego znaci "inner mind", centar emocija, osobnosti i tako toga.
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:18 PM 934477


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



JEZICI LJUDI

Adűnaic
Adűnaic je potomak govora Edaina iz Belerianda i jezik Númenora. Na njemu se, kao i na svima govorima ljudi, vidi utjecaj vilenjackih jezika i patuljackoga. Zahvaljujuci jednom zapisu (Lowdham's Report) iz knjige "Sauron Defeated", u kojem je detaljno opisana deklinacija i glasovni sustav, i jednoga teksta, o ovome jeziku nešto čak i znamo. Mogla bi se složiti i recenica-dvije na njemu... no oni koji ocekuju glagole u recenicama bi se mogli iznenaditi: Lowdham nije stigao dotle tongue.gif
Inace, ako koga zanima, tekst koji imamo na Adűnaicu je sljedeci, skupa sa Tolkienovim vrlo doslovnim prijevodom:
Kadô Zigűrun zabathân unakkha... "And so / [the] Wizard / humbled / he came..."
...Ęruhînim dubdam Ugru-dalad... "...[the] Eruhíni [Children of Eru] / fell / under [the] Shadow..."
...Ar-Pharazônun azaggara Avalôiyada... "...Ar-Pharazôn / was warring / against [the] Valar..."
...Bârim an-Adűn yurahtam dâira sâibęth-mâ Ęruvô "...[the] Lords of [the] West / broke / the Earth / with [the] assent / of Eru..."
...azrîya du-phursâ akhâsada "...seas /so as to gush/ into [the] chasm..."
...Anadűnę zîrân hikallaba... "...Númenor / [the] beloved / she fell down..."
...bawîba dulgî... "...[the] winds [were] black..."
...balîk hazad an-Nimruzîr azűlada... "...ships / seven / of Elendil / eastward..."
Agannâlô burôda nęnud... "Death-shadow / heavy /on us..."
...zâira nęnud... "...longing [is] / on us..."
...adűn izindi batân tâidô ayadda: îdô kâtha batîna lôkhî... "...west / [a] straight / road / once / went / now / all / roads / [are] crooked..."
Ęphalak îdôn Yôzâyan "Far away / now [is] / [the] Land of Gift..."
Ęphal ęphalak îdôn hi-Akallabęth "Far / far away / now [is] / She-that-hath-fallen"
Nego, da nastavim s tradicijom davanja par informacija o jeziku (koju sam poceo s Quenyom i Sindarinom, ali naglo prekinuo, jer nije više bilo informacija koje bi se mogle dati rofl.gif). Jedan od Lowdhamovih komentara o Adűnaicu je da ima "faintly Semitic flavour", čega je posljedica posuđivanje od patuljaka koje je Tolkien zamislio (Khuzdulov Semitic flavour je, naime, više nego faint).
Dok nijedan vilenjacki jezik ne razlikuje rod kod imenica (postoje samo razliciti oblici za zamjenice 3. lica - tj. za "on", "ona" i "ono"), u Adűnaicu imenica može biti u jednoj od četiri klase: muškoj, ženskoj, zajednickoj ili srednjoj/neutralnoj. Tako karbî znaci kobila; karbű je muški konj, pastuh; a karab je "nemam pojma šta je, ali konj je".
Imenice imaju jedninu, dvojinu i množinu i 3 padeža, jedan je Tolkien zvao "normal", drugi subjektiv, a treci objektiv. Subjektiv se koristi kao subjekt recenice, kada je isti naglašen, objektiv u nekim složenicama, a ovaj prvi svuda drugdje. Riječ je, dakle, o malo neobicnijoj podjeli tongue.gif
Jedan od razloga zbog kojega se spominju semitski jezici je što se oblici rijeci mijenjaju na malo čudniji nacin: tako je npr. osnovni oblik rijeci huzun (uho)... pa, huzun biggrin.gif No subjektiv je huzôn, množina huzîn, a dual huznat. Pri deklinaciji se, dakle, ne dodaju samo nastavci, nego se mijenja i zadnji samoglasnik osnove. Zapravo, korijen vecine adűnajskih rijeci je određen sa tri suglasnika (hzn) i jednim samoglasnikom (u). O tome kako su ti suglasnici postavljeni i što se događa sa samoglasnicima ovisi prvo koja je riječ od korijena izvedena i drugo, koja je gramaticka uloga te rijeci. Tako korijen GIMIL ima znacenje necega vezenoga uz zvijezdu, riječ igmil znaci zvjezdoliki oblik, riječ gimli zvijezdu, a riječ gimlat dvije zvijezde.
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:18 PM 934478


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



Westron
Westron ili zajednicki jezik je uz sindarski najrašireniji jezik Međuzemlja. Puno ljudi ga govori kao materinji, a vecina ostalih ga zna kao drugi jezik. Znaju ga mnogi vilenjaci i orci i vjerojatno prakticki svi patuljci, dok je svim hobitima Westron isto materinji jezik.
Porijeklo Westrona je već malo kompliciranija stvar. Kod ljudskih jezika opcenito ne možemo crtati onakva uredna stabla koja bi im prikazivala veze - prvo zato što ne znamo dovoljno o njihovoj povijesti, a drugo zato što njihove veze ni nisu tako uredne tongue.gif Ono što se može reci je da je Westron nastao na zapadu Međuzemlja, iz autohtonog jezika ljudi toga podrucja, ali preuzimajuci velik broj elemenata Adűnaica, a i Sindarina. Zato Tolkien komentira da je Westron pomiješan otprilike onako kao i moderni engleski. Kako engleski ima puno posuđenica iz srodnih germanskih jezika, tako i Westron ima posuđenica iz srodnoga Adűnaica i kako Westron ima puno posuđenica iz nesrodnoga Sindarina, tako i engleski ima puno posuđenica iz daleko srodnih jezika: francuskoga i latinskoga.
To nije i jedina slicnost koju Westron ima s engleskim; nije da ta dva jezika zvuce slicno, nego su slicnosti u nekim drugim stvarima, kao što je položaj jezika, i zanimljiva činjenica da su govornicima Westrona često za izgovor problem baš oni glasovi vilenjackih jezika, koji su problem i engleskim govornicima. Sigurno nije slucajno što neke činjenice o Westronu asociraju na engleski, jer je ono što sav engleski u Gospodaru Prstenova predstavlja zapravo Westron. Svaka engleska recenica je (Tolkien tvrdi) prevedena sa Westrona, a svako englesko-zvucece ime ili izmišljena riječ (Frodo, Sam, Pippin, Marry, Shire, Hobbit) je zapravo anglizacija westronskoga originala. Drugim rijecima, hobiti nisu nikada jedni drugima govorili "hobbit", nego su koristili westronsku riječ kuduk, a ostala spomenuta imena su na Westronu redom: Maura, Ban, Razar, Kali i Sűza. Do tih je imena dolazi tako da je uzimao u obzir etimologiju westronskih imena, i prevodio ih engleskim rijecima, koje bi mogle imati istu etimologiju. Westronska riječ kuduk, na primjer, potjece od kűd-dűkan "hole-dweller", dok je engleska riječ hobbit mogla nastati iz staroengleskoga holbytla istoga znacenja. (Oni koji ne kuže svu ovu pricu o prevođenju mogu procitati u dodatku "o prevođenju na engleski" kako Tolkien piše da je on samo našao "Crvenu Knjigu", i preveo je na engleski; svo izmišljanje jezika i pisanje prica je za Tolkiena bila neka vrsta roleplayinga biggrin.gif)
O samom Westronu ne znamo puno, po onome što imamo se može zakljuciti da mu je gramatika* jednostavnija od adűnajske; imenice razliku samo jedninu i množinu i nemaju padeža. No zato za određen član primaju nastavak: Sűza znaci samo "Shire", "the Shire je "Sűzat". Slicna je situacija - čak i s neobicno slicnim nastavcima - je npr. u švedskom (npr. horn - "horn"; hornet - "the horn") i u balkanskim jezicima (npr. bugarskom žena - ženata).

*Pod "gramatika" se ovdje, kao i na puno drugih mjesta u tekstu, misli na ono što se naziva infleksijom, tj. promjenom rijeci (npr. kuca, kucama, kuco, kuce). No gramatika je zapravo znatno širi pojam, za koji se obicno ne može reci da je "jednostavniji" ili "kompliciraniji". Tako na primjer činjenica o kojoj je ovdje bila riječ - da jedan jezik ima znatno manje infleksije od drugoga - ne mora govoriti ništa o težini. Ako neki jezik može imati puno oblika jedne jedine imenice (u Quenyi je, možda, moguce 600), a neki samo dva (jedninu i množinu, recimo), to nipošto ne mora znaciti da će biti jednostavnije nauciti oblike imenica u tome. Jezik koji ima onoliko oblika ih tvori kombinacijom više nastavaka, koji se često dodaju potpuno pravilno, tako da je moguce da za jezik s 1200 mogucih oblika imenice treba nauciti svega 23 nastavka, dok je isto tako lako moguce da u jeziku u kojemu imenice imaju razlicit oblik samo za množinu treba nauciti par pravila za pravilne imenice + parstotinjak nepravilnih imenica (ili, kako bi se to vjerojatno rješavalo pri ucenju, da se jednostavno uz svaku imenicu pamti i njena množina).
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:18 PM 934479


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



Ostali jezici ljudi
Rohanski: kako je Westron u knjigama zamijenjen engleskim, tako je rohanski zamijenjen staroengleskim. Tolkien je to ucinio zato što je rohanski spram Westrona ostavljao dojam starijeg, arhaicnijega jezika (ali mu nije bio predak, kao što je staroengleski engleskome), dakle, kao i u slucaju Westrona, imena Rohanaca zapravo nemaju veze s rohanskim jezikom, sva su staroengleska. I zbog te je činjenice i ovdje ono što znamo o jeziku izrazito ograniceno - samo par rijeci. Rohan se na primjer na rohanskome zove Lôgrad, a Théoden Tűrac.
Imena Sméagol, Déagol i Smaug su također prevedena (prva dva su po staroengleskom, a Smaug je po staronordijskom), a dolaze od originalnih Trahald, Nahald i Trâgu. Trahald znaci "apt to creep into a hole", a Nahald "apt to hide, secretive", dok je Trâgu srodno sa Trahald. Ona dolaze is "sjevernih jezika", koji su se govorili oko Gladdena.
Od ostalih jezika se spominje samo po riječ dvije - npr. dunlandsko forgoil "strawheads", műmak (množina műmakil) iz istocnjackih jezika, drughu i gorgűn iz drúeadainskog.
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:18 PM 934480


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



Jezici Patuljaka

Khuzdul
Svi Patuljci, u cijelom Međuzemlju, od Ered Luina do Ered Angresta, govore jednim jezikom - Khuzdulom - sa razlikama koje im uopce ne smetaju u komunikaciji. Opcenito se njihov jezik, kako se čini, prakticki jedva promijenio od vremena kada je nastao, a patuljacka legenda kaže da ga je izmislio Aule sam. Bit će da je riječ o nekoj specificnosti patuljackih glava tongue.gif
Khuzdul nije onako bijedno posvjedocen kao neki jezici (npr. jednom rijecju), ali ne može se reci ni da imamo puno: dosta toponima (imena mjesta) i dvije usklicne recenice: Baruk Khazâd! Khazâd ai-męnu!
No čak se ni u Međuzemlju o Khuzdulu nije znalo puno; malo ga je vilenjaka željelo nauciti (nije im se baš dopadao, kažu, a ni Tolkien nije bio baš fan: "Dwarvish was both complicated and cacophonous. Even early elvish philologists avoided it"), a još manje naucilo. Patuljci su, s druge strane, sasvim rado ucili tuđi jezik, rađe nego da uce druge svome. Jer kada je riječ o jeziku, bili su pomalo tajnoviti - do te mjere da svoja osobna imena nisu otkrivali nikome, nikada, nikako, ni u kom slucaju. Ni na grobovima. Sva imena patuljaka koja se spominju su preuzeta iz ljudskih jezika i služe za komunikaciju s vanjskim svijetom. Spominju su samo dva slucaja kada su patuljci pristali uciti druge svoj jezik: u prvom dobu, ljude iz Hadorove kuce, zbog čega se u kasnijem Adűnaicu vidi velik utjecaj toga jezika (iako Tolkien kaže da su ga ljudi prilicno sporo i teško ucili), i u drugom dobu su dozvolili da ga nauce nekim vilenjacima koji su bili zainteresirani za jezike.
Struktura Khuzdula je ocito bazirana na semitskim jezicima: korijen svake khuzdulske rijeci čine samo tri suglasnika: npr. Kh-Z-D je korijen vezan uz patuljke. U taj korijen se zatim "ubacuju" samoglasnici, i tako se dobivaju razlicite izvedene rijeci i njihovi oblici. Tako je patuljak Khuzd, patuljci su Khazâd, a njihov jezik je Khuzdul (slicno kao što je u arapskom kitāb knjiga, kutub knjige, kataba znaci pisati, maktaba knjižnica, a makātib knjižnice). Razliciti gramaticki oblici se dakle često tvore određenim uzorcima samoglasnika; tako znamo da ako imamo neki korjen 123, onda se od njega može izvesti imenica 1u23 (kao u Khuzd), a ta imenica onda ima množinu 1a2â3 (kao u Khazâd). Tako možemo po rijeci tarâg "brade" pretpostaviti da je brada turg.
Osim govornoga, patuljci imaju i iglishmęk - znakovni jezik, koji je za razliku od Khuzdula bio prilicno promjenjiv.
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:18 PM 934481


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



Jezik Enta

Jedina stvar u Međuzemlju koja je čudnija od hodajucega drveca je jezik hodajucega drveca, koji kao da savršeno utjelovljava drvenastu filozofiju Enta. Kako je vecina onoga što imamo o entskom opis, onda bi bilo najbolje prepustiti te opise da govore sami za sebe.
Tolkien: "slow, sonorous, agglomerated, repetitive, indeed long-winded; formed of a multiplicity of vowel-shades and distinctions of tone and quantity which even the loremasters of the Eldar had not attempted to represent in writing"
Fangorn: "It is a lovely language, but it takes a very long time to say anything in it, because we do not say anything in it, unless it is worth taking a long time to say, and to listen to."
Drugi primjeri toga kako bi entski jezik mogao izgledati vidimo kada se Enti zanesu govoreci neki drugi jezik:
"There was a great inrush of those, burárum, those evileyed - blackhanded - bowlegged - flinthearted - clawfingered - foulbellied - bloodthirsty, morimaite - sincahonda, hoom, well, since you are hasty folk and their full name is as long as years of torment, those vermin of orcs."
Laurelindórenan lindelorendor malinornélion ornemalin. - Quenya na entski nacin - u Tolkienovom prijevodu "The valley where the trees in a golden light sing musically, a land of music and dreams; there are yellow trees there, it is a tree-yellow land."
Taurelilómëa-tumbalemorna Tumbaletaurëa Lómeanor - doslovno "Forestmanyshadowed-deepvalleyblack Deepvalleyforested Gloomyland", što bi trebalo znaciti "more or less" "there is a black shadow in the deep dales of the forest".
I na kraju: A-lalla-lalla-rumba-kamanda-lindor-burúmë, što bi trebao biti prikaz upravo entskoga govora. No možemo biti sigurni da nije precizan (Tolkien to i kaže), jer po opis je jezik "formed of a multiplicity of vowel-shades and distinctions of tone and quantity".
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:18 PM 934482


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



Jezici Orka

Crni govor
Crni govor je izmislio Sauron, kako bi njegove sluge imale jedan jedinstveni jezik (što pridonosi ucinkovitosti, jelte). Kako je Tolkien bio lingvist, njegovi pozitivci - vilenjaci - su imali velik interes za jezike, dok su bad guysi jezike mrzili i prezirali. Sauron nije bio iznimka, pa je tako crni govor Sauron stvorio "bez ljubavi". A govoreci o stvarnom svijetu, sigurno je da ga Tolkien nije volio ni najmanje dok ga je stvarao. Jedini primjer crnoga govora je dobro poznati zapis na Prstenu: "Ash nazg durbatulűk, ash nazg gimbatul, ash nazg thrakatulűk agh burzum-ishi krimpatul." ("One Ring to rule them all, One Ring to find them, One Ring to bring them all and in the Darkness bind them.")
Inace, vrijedi spomenuti da se čini da imenice u crnom govoru nemaju poseban oblik za množinu, tako da Nazgűl može znaciti i Nazgűl i Nazgűli. Ako imenice razlikuju ikakve oblike, onda je vrlo vjerojatno da će razlikovati i jedninu od množine, ali nit mora biti tako, nit moraju razlikovati ikakve oblike; nama se može činiti da je to neobicno i potpuno nedovoljno određeno, ali puno jezika funkcionira sasvim dobro bez te razlike i nema ni razloga zašto ne bi: kontekst je često dovoljan da se vidi na što se misli, a inace se mogu upotrijebiti dodatne rijec npr. jedan, par, više, mnogo…

Iako je crni govor Sauron namijenio svojim slugama, pa tako i orcima, oni ga - onakvi kakvi već jesu - baš i nisu bili u stanju sacuvati kao vrijedno sredstvo međusobne komunikacije, jer se ubrzo razvili toliko dijalekata, koji su se udaljavali jedan od drugoga brzo. Zato orci u Gospodaru Prstenova često koriste Westron - inace se ne bi mogli razumjeti. Primjer jedne recenice takvog orkovskoga govora je: "Uglúk u bagronk sha pushdug Saruman-glob búbhosh skai", i doista se čini da ona po nekim obilježjima odstupa od standardnoga crnoga govora. Za tu je recenicu Tolkien napisao dva prijevoda (vjerojatno zato što je zaboravio na prvi): "Uglúk to the cesspool, sha! the dungfilth; the great Saruman-fool, skai!" i "Uglúk to the dung-pit with stinking Saruman-filth, pig-guts, gah!".
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:19 PM 934483


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



Valarin

Valarin, ili jezik Valara (tocnije Ainura, koristili su ga i Maiari). To je najstariji od svih jezika i njega su Valari napravili sami za sebe sišavši u Eu. Iako Valarima govorni jezik nije trebao, pošto su bili savršeno sposobni i za telepatsku komunikaciju, no isto im tako nije trebao ni fizicki oblik, pa su ga svejedno isto tako preuzeli. Stvar je u tome - Tolkien objašnjava - što su došli u fizicki svijet, pa je fizicki oblik (tj. (samo)inkarnacija) bio logican korak, a za njim i jezik. Prije "izuma" Valarina, jezik nije postojao, tako da se svako spominjanje govora, imena i rijeci u Ainulindaleu mora shvatiti figurativno.
Valarski jezik je pomalo neobican, kao što bi se moglo i ocekivati, pošto je, jelte, riječ o prilicno bogolikim figurama. Vilenjaci, zacudo, nisu baš bili oduševljeni njegovim zvukom. Tako dok Rúmil piše "The tongues and voices of the Valar are great and stern, and yet also swift and subtle in movement, making sounds that we find hard to counterfeit; and their words are mostly long and rapid, like the glitter of swords, like the rush of leaves in a great wind or the fall of stones in the mountains.", Pengolodh daje prizemniji komentar: "Plainly the effect of Valarin upon Elvish ears was not pleasing." Jako malo vilenjaka je ocito i znalo išta o valarskome, sigurno bi im ga bilo teško nauciti, a Valari su ih ionako poticali da govore Quenyom. Zapravo, Valari su i sami jako često koristili Quenyu - u razgovoru s vilenjacima uvijek, a nekada čak i među sobom. Valarima, naime, ocito nije bio problem ucenje stranih jezika tongue.gif Melkor je pogotovo bio ekspert - valarski sredio na brzinu, a među Noldorima se u Valinoru pojavio govoreci Quenyu savršeno (i dovoljno vješto da ih uvjeri u kojekakve gluposti, iako krivnja za to vjerojatno leži na onome tko je slušao, a ne na onome tko je govorio biggrin.gif).
Valarski jezik upotrebljava prilicno širok repertoar glasova (pogotovo kada ga se usporedi sa vilenjackim jezicima), a pravopis koji Tolkien koristi za njega ukljucuje i neka egzoticnija slova (đ, š, χ, ć, ţ, ǫ, ʒ). Rijeci su često prilicno duge (npr. Ibrîniđilpathânezel - Telperion i Tulukhedelgorűs - Laurelin ili Aţâraphelűn Dušamanűđân "Arda Marred").
Broj rijeci koje znamo nije velik, a zanimljivije među njima su neka od originalnih imena Valara: Aʒűlęz, Tulukhastâz (Tulukhaštâz?), Arômęz i Ulubôz (ili Ullubôz), ime Maie Ossea: Ošošai ili Oššai i neke druge rijeci koje se posuđene u Qunyu: Mâχananaškad (Máhanaxar), Ezellôχâr (Ezellóhar), ayanűz (ainu) i Dâhan-igwiš-telgűn, po uzoru na što je oblikovana riječ Taniquetil. U vanyarskom dijalektu ima više posuđenica, npr. rijeci za boju nasar (crvena) i ulban (plava) i tulka (žuta, od valarskog tulkha(n)).
O gramatici toga jezika ne možemo skoro ništa reci (osim da je vjerojatno bila prilicno komplicirana), a Tolkien je vjerojatno i namjerno izbjegavao pisati išta o tome jeziku, buduci da bi bilo teško ispuniti ocekivanja koja bi se za jezik bogova imala. No znamo da je osnova rijeci ayanűz ayanu-, da mâχan (kao u Mâχananaškad) znaci "autoritet, autoritativnu odluku" i da Mâχanâz (u množini Mâχanumâz) znaci Aratar.
 
  Top
Meneldil
Posted: Aug 6 2008, 06:19 PM 934484


Perfection.


Group: Members
Posts: 5721
Member No.: 261
Joined: 6-November 04



Kako na tipkovnici dobiti znakove iz Tolkienovih jezika sleep.gif

Pred vama se vrlo vjerojatno nalazi tipkovnica biggrin.gif I to vrlo vjerojatno tipkovnica kakva se prodaje u hrvatskoj - namijenjena za pisanje hrvatskoga jezika i Hrvatima potrebnih slova (tipa šđčćž, tipkovnice drugih zemalja znaju izgledati znatno drugačije, čak i ako je još uvijek rijeci o latinici). Buduci da je hrvatska tipkovnica, kako rekosmo, namijenjena hrvatskom, ona bi teoretski trebala omogucavati pisanje svega što vam u hrvatskom treba, a znakovi potrebni za ostale jezike joj nisu prioritet. No srecom, neke je ipak moguce dobiti i to prilicno lako.
Primijetit ćete da uz velike oznake na vašoj tipkovnici, koje prikazuju što će se prikazati kada pritisnete tipku, stoje i manje, koje govore što ćete dobiti kada pritisnete tu tipku u kombinaciji s nekom drugom. Tako je iznad brojeva oznaceno ono što dobivate uz shift (shift + 1 = !), ali uz neka je slova oznaceno i još nešto: što dobivate kombinacijom Alt Gr + tipka. Tako je Alt Gr + f = [, Alt Gr + v = @, a Alt Gr + 7 = `. No dobar dio znakova prikazanih uz brojeve se nece pojaviti odmah čim pritisnete potrebnu kombinaciju, nego tek kasnije, kada pritisnete još nešto (tako ćete znak ^ vidjeti tek kada pritisnete Alt Gr + 3, pa zatim razmak). To je zato što hrvatska tipkovnica omogucava da se ti znakovi kombiniraju s drugim slovima, vecinom sa samoglasnicima. Ako na primjer pritisnete Alt Gr + 9, pa zatim a, e, i, o ili u, dobit ćete á, é, í, ó ili ú (štoviše, možete dobiti i ŕ, ź, ś ĺ, ý, ć, ń). Isto vrijedi i za Alt Gr + 3 kojim dobivate â î ô. Iz razloga meni nepoznatih (osim ako programerska glupost, nesposobnost i neobrazovanost nije razlog), ę i ű hrvatska tipkovnica odbija proizvesti. Shift + ona_tipka_prije_jedinice omogucava ä ë ö ü, Alr Gr + 0 ő i ű itd. Drugo nam za Tolkienove jezike nece trebati tongue.gif
E sad, koji se posebni znakovi pojavljuju u Tolkienovim jezicima?
Samoglasnici sa akutom (´, á é í ó ú ý) - koriste se u Quenyi i Sindarinu i predstavljaju duge samoglasnike. I trebaju se pisati, jer predstavljaju duge samoglasnike rolleyes.gif Ne stoje za ukras sleep.gif U pjesmi "A Elbereth Gilthoniel" se, recimo, pojavljuje stih "Na-chaered palan-díriel" (pogledavši u daljinu), dok Sam kasnije govori rijeci "palan-diriel" (gledajuci u daljinu). Po dužini se također mogu razlikovati razlicite rijeci, npr. u Quneyi láman (zvuku) i laman (životinja) ili lár (pauza, mjera dužine od 4826m) spram lar (bogatstvo). Osim toga, u Quenyi i Sindarinu o duljini samoglasnika ovisi i naglasak. Recimo, riječ Andúril ima naglasak na dú, ali riječ bi *Anduril (kad bi postojala) imala naglasak na an.
Samoglasnici sa dijerezom (ili umlautom: ä ë ö) se pojavljuju u Quenyi, ali su potpuno nepotrebni, nemaju nikakvo posebno znacenje. Tolkien ih je pisao kako bi naznacio engleskim govornicima da se čitaju svi samoglasnici (npr. i e na kraju rijeci, i a u Eä).
Cirkumfleks (â ę î ô ű ŷ) se isto koristi za oznacavanje duljine samoglasnika, i isto je potreban i bitan. No umjesto njega se može pisati i akut, pogotovo kada ga je jednostavnije dobiti.
E sad, što se tiče znakova koji se pojavljuju u Quenyi, Sindarinu & co.
Za akut, kosu crticu kao u á é í ó ú ý sam već napisao kako ga dobiti, Alt Gr + 9 + a/e/i/o/u/y, ako hoćete veliko slovo, samo usput držite shift.
Dvije točke gore (umlaut, dijereza) kao u ë ä ö ü možete dobiti tako da pritisnete Shift + skroz lijeva tipka u gornjem redu, ispod escapea + samoglasnik, ili kao Alt Gr + tipka s upitnikom u gornjem redu + samoglasnik. Pomoću hrvatske tipkovnice same, ne možete staviti ¨ na i ili y, ali to vam neće ni trebati.
Obrnutu kvačicu (crikumfleks) kao u â ę î ô ű ŷ možete dobiti sa Alt Gr + 3 + samoglasnik, no dakako, postoji jedan problem, iz krajnje nepoznatih mi razloga, ovo radi samo za "a" "o" i "i", ne znam, možda se nekome nije dalo uprogramirati za e, u? dry.gif Dakako, ako tipkovnicu prebacite na npr. španjolsku, i taj se problem može riješiti (osim ŷ), no to je već druga priča tongue.gif
Makron (crtica iznad samoglasnika, kao u ā ē ū) je Tolkien isto često koristio za oznacavanje duljine; zapravo, mnogi jezici koji se na internetu vide pisani s cirkumfleksom su kod Tolkiena pisani ovako. To je zato što je makron zna biti prilicno problematican na kompjuterima i malo ga jezika koristi u abecedi.

I da, ovo sigurno ne spada u dobivanje posebnih znakova na tipkovnici, ali je vezano uz pisanje vilenjackih jezika tongue.gif U pisanju Qunye postoje, naime, neke varijacije, od kojih su neke već spomenute (za e neki na nekim mjestima pišu ë, qu je Tolkien prije pisao samo kao q). Sve te varijacije su bazirane na varijaciji u Tolkienovom pisanju, a vecina se drži onoga pravopisa koji je on koristio u Gospodaru Prstenova, s time da vecina ipak izostavlja dvotocku iznad nekih samoglasnika (kao u Eä i lómë), buduci da je dodatna komplikacija, a potpuno nepotrebna.
Evo sada svih varijacija, ukljucujuci i već spomenute:
1. ë/e: u LOTR-u na kraju svih višesložnih rijeci koje završavaju na e, i u nekim kombinacijama samoglasnika stoji dvotocka. Kako je već receno, puno ljudi tu dvotocku izostavlja, jer nije potrebna, a i Tolkien je sam nije često pisao.
2. k/c: Tolkien je često pisao k umjesto c, ali u Gospodaru Prstenova koristi uvijek c. Vecina koristi c, ali neki pišu k.
3. x/ks/cs: u LOTR-u x; prilicno marginalan i nebitan slucaj; vecina koristi x.
4. qu/q/kw/cw – u LOTR-u se uvijek sa qu kombinacija kw/cw. Q je korišteno u ranijim tekstovima. Kao hw i gw, te nw na pocetku rijeci, kw je u Quenyi jedan glas, i u Tengwaru se i piše samo jednim znakom. Svi koji pišu o Quenyi koriste qu.
5. y/j: u LOTR-u y, koje je Tolkien i inace skoro uvijek koristio u Quenyi

Edited by Meneldil - Aug 6 2008, 09:52 PM
 
  Top
958 replies since May 14 2008, 05:30 PM Track this topic | Email this topic | Print this topic
Pages: (64) < [1] 2 3 4 5 6 ... >
Back to Knjige J.R.R. Tolkiena